Onečišćenje kamena nastaje taloženjem prljavštine organskog i anorganskog podrijetla iz atmosfere na površini kamena. Skrame estetski degradiraju kamen, ali kao veći problem ističe se kemijsko i fizikalno djelovanje, jer su u sastavu ovakvih skrama često zastupljene i štetne topljive soli. Čišćenje kamena vrši se najsuvremenijim metodama: laserom, ultrazvukom, mikropjeskarenjem, vodom pod povišenim tlakom, pastama i različitim oblogama. Primjeni bilo koje od metoda, prethode probe čišćenja na ograničenom području, s ciljem utvrđivanja adekvatnosti odabranog postupka.

Čišćenje laserom je najsuvremeniji postupak, u kojem laserske zrake određene frekvencije djeluju na tamnu prljavštinu na kamenu, te ona nestaje u vidu sitnih čestica prašine i vodene pare. Široka primjena laserske metode čišćenja prilikom konzervatorsko–restauratorskih zahvata na raznovrsnim materijalima (Phoenix Zenit, Paragon, Compact Phoenix, Smart Clean, Michelangelo) omogućuje vrlo precizno uklanjanje prljavština i na kompleksnije oštećenim površinama. Lasersko svjetlo je stimulirano, precizno i usmjereno, djeluje na ograničenoj površini, a prestaje s djelovanjem kad zraka dođe u doticaj sa svijetlom površinom kamena. To je naročito važno jer nema mogućnosti oštećivanja predmeta. Čuva se patina kamena, čime je ova metoda pogodna i za čišćenje najteže oštećenih površina.Laserska metoda čišćenja se primjenjuje i kod uklanjanja grafita na zaštićenim kulturnim dobrima.

Mikropjeskarenje je mehaničko uklanjanje tamnih inkrustacija sa kamena. Čišćenje se vrši otvorenom ili zatvorenom metodom, ovisno o okolišu u kojem se čišćenje obavlja. Širinom mlaznice (već od 1 mm), kao i vrstom medija (najfiniji medij - soda bikarbona, aluminij oksid) postiže se preciznost, selektivnost, kao i kvaliteta čišćenja u smislu zaštite i očuvanja površine, te tragova izvorne obrade kamena.